Građevinarstvo i arhitektura nakon pandemije: što nas očekuje?
S obzirom da smo shvatili da je pandemija ne samo zdravstveni nego i prostorni problem, pokazalo se da je sve povezano i sve je uvjetovano jedno drugim. Ovaj prijelomni trenutak u životu našeg društva pokazao nam je i da nam je potrebna drugačija gradnja i bolje osmišljeni prostori – individualni, korporativni i javni.
Kad epidemiološka situacija diktira prostor
Pojavile su se razne futurističke ideje o prostorima koji će se lako dezinficirati, bolje organizirani radni prostori, hale i uredi u kojima su zaposleni na distanci, kao i tržni centri i hoteli u kojima ne bi bilo bliskog kontakta među ljudima. Postavlja se pitanje: da li će višekatnice postati prošlost? U svijetu već postoje primjeri samoodrživih zgrada u kojima ljudi zahvaljujući dobro osmišljenom sistemu imaju hranu i vodu koja se proizvodi u njihovoj zgradi, pa za njih ni karanten ne predstavlja problem, s obzirom da na krovu imaju prave vrtove, a voda se reciklira i pročišćava.
U ovom tekstu ne želimo da govorimo samo o skupim i gotovo neizvodljivim rešenjima iz budućnosti kao što su ovakve zgrade u kojima bi se moglo stanovati i bez izlaženja u vanjski svijet, niti o providnim zidovima kroz koje je moguća interakcija osobe u izolaciji sa osobama koje su joj došle u posjetu ili nekakvim balonima u kojima bismo bili zaštićeni i upravljali svim oko sebe na dugme. Šta smo shvatili i naučili i o čemu ćemo razmišljati kada je buduća gradnja i osmišljavanje prostora svoga doma, firme i gradske četvrti u pitanju? Kako se više okrenuti ka prirodi?
Male gradske cjeline i smanjenje zagađenja
Potrebna nam je pametna, prilagodljiva arhitektura. Kada govorimo o urbanim sredinama, shvatili smo da nam treba drugačije komunalno uređenje sa malim jezgrima u kojima postoji sve što je građanima potrebno – škola, bolnica, prostor za šetnju i rekreaciju. Arhitektura ne može postojati zasebno od društva i života. Ono što nam treba je preispitivanje gradskog tkiva – gradovi u kojima prioritet ima pješački i biciklistički promet, a ne automobili i gradski prijevoz.
Ne samo zbog aktuelne pandemije, već i zbog alarmantnih podataka o katastrofalnom kvalitetu zraka, shvatili smo koliko je važan pristup čistom zraku. Neophodna su nam rješenja za gradove koja će donijeti smanjenje zagađenja i suzbijanje respiratornih infekcija. Ta rješenja mogla bi biti: više parkova i drveća, manje automobila, pristupačnije, povezanije i sigurnije staze za bicikliste, povoljno iznajmljivanje bicikala, kažnjavanje i ukidanje zagađivača. Ustrojstvo grada takvo da automobili ne budu na prvom mestu, točnije da ljudi ni nemaju potrebu da ih koriste bila bi pametna odluka za budućnost sigurnijih, zdravijih i više ekoloških gradova.
Drugačiji raspored i funkcioniranje radnih prostora
Što se prostora za rad tiče – uredi otvorenog tipa sve popularniji posljednjih godina pokazali su se kao nepraktični. Uslijed ovakvih zaraza, potrebno je ipak podijeliti radno mjesto na manje cjeline, tako da svaki radnik ima svoj osobni prostor u koji mu nitko ne ulazi.
Da bi se izbjeglo dodirivanje gumbova, kvaka, rukohvata, prozora, može se lako zamisliti da će sve biti na daljinsko upravljanje – vrata, pametni liftovi, pa čak i naručivanje kave. Osim toga, visoke zgrade, bilo za život ili za rad, neće biti tako tražene u budućnosti.
Dvorište, spas za tijelo i živce
Osim što smo više počeli da razmišljamo o prostorima za proizvodnju hrane i bavili se uzgajanjem jestivih plodova čak i u teglama na balkonu, shvatili smo koliko su nam dragocjene prostorije za čuvanje hrane kao što su ostava, podrum i tavan, a oni koji su imali jedini pristup vanjskom svijetu tako što su vrijeme provodili na svojim nevelikim terasama, shvatili su koliko je značajno da naš prostor ima dvorište.
Ljudi sa malom djecom prvi su to primijetili. Svjež zrak, prostor za sjedenje na suncu i dječju igru, gajenje biljaka, pa čak i mogućnost da se bavimo sportom i improviziramo nekakvu malu plažu u vidu bazena i ležaljki – dvorište je donijelo mnogo pogodnosti onim sretnicima koji ga imaju. U vrijeme pandemije dvorište je imalo blagotvoran učinak – i fizički i psihički.
Prostori za rekreaciju na otvorenom
Kada govorimo o prostorima za rekreaciju u gradovima, teretane i sale predstavljaju veći rizik od zaraze zbog zraka punog bacila u zatvorenom prostoru i mnogo ljudi koji koriste iste sprave za vježbanje, svlačione, toalete a da sve to ne stigne adekvatno dezinficirati. Čak su i podovi potencijalno opasne površi. Izvodi se zaključak da nam je potrebno više prostora na otvorenom na kojima bi stanovnici gradova sigurno mogli da vježbaju na svježem zraku, na terenima, na obalama rijeka, u parku, među zelenilom u svom kvartu.
Traži se vikendica više
Pandemija nam je pokazala da su nam svima potrebne vikendice i kuće za odmor opremljene za rad od kuće. Kako stručnjaci na tržištu nekretnina izvještavaju – u 2020. godini drastično je porasla potražnja za vikendicama. U prvoj polovini 2020. godine sklopljeno je čak 40% više kupoprodajnih ugovora nego u istom periodu 2019. godine.
U proteklih godinu dana nastala je opća pomama za vikendicama, cijene placeva otišle su u nebesa, a kada je iznajmljivanje vikendica na rijeci, jezeru ili planini u pitanju gotovo da nije bilo slobodnih termina. Ljudi su na ovaj način potražili bijeg iz grada i povratak prirodi. Dobro opremljene vikendice sa bazenom bile su najtraženije.
Da li će se konačno graditi pametnije sa potencijalnom ekonomskom krizom, ekološkim problemima u vidu klimatskih promjena i nevidljivim neprijateljem kao što su epidemije na umu?
Povijest nas uči da se nakon ovakvih pošasti mijenjaju razmišljanja i stavovi, a način življenja iznova promišlja, unapređuje i prilagođava.
