Tag: izolacija

U posljednje vreme sve se češće govori o energetskoj efikasnosti i njenoj primjeni. Što ona znači i što obuhvaća? Koje nam resurse štedi? Na koji način doprinosi zaštiti okoliša? Prijevoz, proizvodnja, kuhanje, grijanje, osvjetljenje, hlađenje i zabava su nešto bez čega ne možemo da zamislimo svakodnevni život a za sve ove aktivnosti i djelatnosti nam je potrebna energija. No, način na koji ćemo je upotrijebiti i da li ćemo je koristiti štedljivo, odgovorno i efikasno utiče ne samo na naš život nego i na životnu sredinu.

Energetska efikasnost označava smanjenje utroška energije koje donosi razne prednosti kao što su reduciranje emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, smanjenje uvoza energenata, kao i smanjenje troškova na nivou kućanstava ali i ekonomije jedne države.

Kako pomoću energetske efikasnosti uštedjeti u kućanstvu?

Kada govorimo o ovoj temi, važno je razlikovati uštedu energije i energetsku efikasnost. Pod uštedu energije potpada sve što preduzimamo sa ciljem da ne rasipamo energiju: od isključivanja svjetla po izlasku iz prostorije, preko obraćanja pozornosti na to koliko ćemo vode pustiti da teče na česmi, recikliranja papirne, plastične i aluminijske ambalaže do nošenja cekera umjesto upotrebe plastičnih vrećica. 

Energetska efikasnost se odnosi na upotrebu tehnologije za čiji rad je potrebno manje energije. Primjer za to su štedljive led žarulje koje troše manje energije od klasičnih žarulja dajući istu količinu svjetlosti. Neefikasno korištenje energije može biti rezultat lošeg projektiranja, neadekvatnog radnog procesa, lošeg održavanja, rada opreme kada to nije potrebno i rada “u prazno”. 

Problem sa kojim se najčešće suočavamo u našoj zemlji je svakako rasipanje energije u građevinarstvu posebno u slučaju stambenih zgrada gdje se primjećuje neadekvatna ili nepostojeća toplinska izolacija, dotrajali prozori i vrata koji slabo dihtuju, stari i trošni krovovi, neodgovarajuće instalacije za grijanje, nepostojanje termostata i kalorimetara itd. Procjenjuje se da bi u starim zgradama moglo da se uštedi i do 75% energije. Ušteda energenata značila bi i niži iznos na računu za utrošenu energiju, objekt bi bio konkurentniji na tržištu nekretnina tako da bi vlasnici stanova prodajom mogli postići višu cijenu, a u samom stanu bilo bi toplije i prijatnije, bez propuha i sa ujednačenom temperaturom u svim prostorijama.

Neki od dobrih primjera o kojima bi trebalo razmisliti u skorijoj budućnosti su: pametne kuće, izuzetno efikasne toplinske pumpe, hladnjaci koji stvaraju nisku temperaturu uz pomoć magneta (da, dobro ste pročitali!), prozori sa visokim stupnjem izolacije, materijali za izolaciju najnovije generacije, specijalni materijali za izradu krovova koji apsorbiraju toplinu itd.

Alternativni izvori energije

Obnovljivi oblici energije su energija vodenih tijekova, morskih struja, valova, plime i oseke, biomasa i bioplin (uključujući drvo i energiju dobivenu od otpadaka), solarna energija odnosno energija sunčevog zračenja, energija vjetra i geotermalna energija (unutarnja toplota Zemlje).

Sigurno ste čuli za obavezan prelazak na čistu energiju do 2030. u Europskoj uniji čija je politika da se maksimalno iskoriste obnovljivi izvori energije koji imaju veliki utjecaj na smanjenje emisije ugljen dioksida (CO2) u atmosferi. 

Energija iz obnovljivih izvora

Koja prednost leži u razvoju obnovljivih izvora energije poput vjetra, vode, Sunca i biomase? Naime, povjećanjem udjela obnovljivih izvora energije uvjećava se energetska održivost sistema jedne zemlje. Jednostavno rečeno – ne zavisimo ni od koga i ne moramo da uvozimo energetske sirovine i električnu energiju. 

Umjesto izvoza drveta i spaljivanja biomase na njivama, ekonomičnije bi bilo proizvoditi električnu i toplotnu energiju. Jedno je sigurno – prije svega je potrebna edukacija i informiranje. Lokalne zajednice bi trebalo da učestvuju u energetskoj politici, tako da bi se umjesto poražavajućeg i uznemirujućeg bespotrebnog rasipanja energije, energija mogla transformirati, pa čak i skladištiti. 

Slijedimo dobre primjere

U Švedskoj je odlično iskorišten komunalni otpad, biomasa iz poljoprivrede i gnojivo sa lokalnih farmi za proizvodnju bioplina. Bioplin se koristi u svim gradskim autobusima i kamionima za odvoz otpada kao energent, za proizvodnju toplotne i električne energije, a ostatak služi za kvalitetno organsko gnojivo.

Što trenutno možemo učiniti?

Ono što u ovom trenutku možemo učiniti je da svoje svakodnevne navike prilagodimo energetskoj efikasnosti. To znači da ćemo obične žarulje zamijeniti LED rasvjetom, ako kupujemo nove uređaje i aparate za kućanstvo provjeriti ćemo da li su energetski efikasni, ugraditi ćemo programirane termostate i kupovati isključivo licencirane uređaje koji troše manje energije (npr. računari), ugraditi ćemo energetski efikasne prozore čiji su slojevi kako prozorskog stakla tako i stolarije pravi primjer odlične termoizolacije. 

Da sumiramo, gubici energije ne mogu se svesti na nulu, ali se mogu smanjiti. Energija se može uštedjeti na nivou države, a od pozitivnih efekata imat ćemo dobrobiti i na nivou kućanstava. Štoviše, posljedice štedljive i promišljene uporabe energije osjetit će i generacije poslije nas ako se dozovemo pameti i ostavimo im planetu kao dobro mjesto za život i sve njene resurse na raspolaganju.